Upoznajte Sonju Đurković damu među inženjerima

Related

Kako samopregledom sprečiti pojavu ozbiljnijih bolesti i stanja

    Očuvanje zdravlja trebalo bi da bude prioritet svakog čoveka,...

Najčešća pitanja o laserskoj rejuvinaciji vagine

  Kako laserska rejuvinacija vagine funkcioniše? Laser stimuliše bujanje kolagena i...

U lavabou vam se stalno zadržava voda – evo šta treba da uradite

Zapušen lavabo nećete moći dugo da koristite jer će...

Godišnji odmor u Puli

  Velika većina ljudi vredno radi preko cele godine, tako...

Koliko je teško izaći iz zone komfora i poslovno se pokrenuti

    Poslovni svet je dinamično okruženje podložno konstantnim promenama, koje...

Share

 

 

  • Redakcija SUS-a: Lična karta i Vaše iskustvo u avioindustriji?

Sonja Đurković: Prvo da Vam se zahvalim na prilici da obavimo ovakvu vrstu intervjua i na tome sto ste prepoznali da se stvari u oblasti vazduhoplovne industrije u Srbiji menjaju po pitanju zastupljenosti zena i njihovih pozicija na kojima se nalaze. (Smeh) Moje iskustvo masinskog inzenjera islo je od od kad sam zvanje Diplomiranog inženjera mašinstva stekla na Mašinskom Fakultetu u Beograd, od proizvodnje vazduhoplova u reminentnoj fabrici Utva Avio Industrija na poziciji tehnologa za ugradnju instrumenata u kokpit i tehnologa strukture krila na avionu ,,Lasta“ za srpsko vojno vazduhoplovstvo, kao i za celu seriju vazduhoplova za stranog korisnika. Naravno kao i svaki masinac oprobala sam se, u jednoj privatnoj srpsko-nemackoj firmi APS d.o.o za prodaju rezervnih delova za avione i helikoptere, kao menadzer prodaje. Posle toga ukazala mi prilika da prenesem svoje znanje i da budem profesor (na zameni) u srednjoj Vazduhoplovnoj akademiji na Dorcolu i da predajem jednu grupu predmeta Civilnog programa Saobracajnom smeru i Vojnog programa Avio tehnicara. To mi je bio veliki izazov raditi sa srednjoskolcima i preneti im znnanje iz proizvonje, konstrukcije, do samog zapustanja aviona u rad. Shodno tome, sledeci korak, nekako i logican, jeste bio nastavak karijere u Vojnotehnickom Institutu u Zarkovu kao konstruktora Vaazduhoplova za Srpsko Vojno Vazduhoplovstvo, na izradi imenika delova vazduhoplova u programu za 3D modelovanje-Catia V5 po modulu mechanical Design i modul za simulaciju Analysis and Simulatin tzv metoda konacnih elemenata. Nakon toga pridruzila sam se jednoj grupi freelancera koji saradjuju sa Sangajom i izradjujem sklopove i modele u 3D u programu Solid Works.

  • Redakcija SUS-a: Recite nam na kojima ste kongresima bili? Vaše polje stučnosti?

Sonja Đurković: Zaista, svaki vazduhoplovni inženjer, neophodno je da ima snažne kvalitativne i analitičke veštine. Ne samo zbog rada u proizvodnji, vec i zbog čestog delovanja u naučnim istraživanja u okviru svog posla. Neophodno je da ima tehničku i tehnološku pismenost. Takve vrste sposobnosti razvila sam u okviru svog uspešnog samostalnog, ali i timskog delovanja, kako bi se zadovoljili brojni rokovi.

Takođe, imala sam nekoliko prilika u toku svog akademskog obrazovanja da vršim prezentacije i govore tehničkom i van-tehničkom auditorijumu, koji su mi pomogli da razvijem jake usmene komunikacijske veštine.

Na svom radnom mestu objavila sam sedam naučno stručnih radova iz oblasti vazduhoplovstva i  praktične primene vazduhoplova. Izdvojila bih kao najznacajnije u mojim delovanjima u tom smeru, prisustvo u naucno-strucnom casopisu u Vojno Tehnicki glasnik, onda na Kongresima Masinskih Inzenjera Srbije na Engleskom jeziku, zatim 13-toj Internacionalnoj Konferenciji Otto Brenner Fondacije u saradnji sa Friedrich Ebert Fondacijom: „Ekonomski Razvoj, Zaposlenje i Socijalni Dijalog u Centralno-istočnoj i Južnoj Evropi, zajedničke perspektive u Evropskoj Uniji”, uzajamnu saradnju Vojnotehničkog Instituta i Ministarstva odbrane na „Upravljanju životnim ciklusom proizvoda, sklopa i sistema u vazduhoplovnoj i odbrambenoj industriji upotrebom Dassault Systems PLM solutions“  i kao meni posebno drago ucestvovanje na Mašinskom Fakultetu Univerziteta u Beogradu na „PLM Forumu „. Razne vrste protokola na sajmovima ukljucujuci sajam knjiga i  Sajam Partner, naoruzanja i vojne opreme- zatvorenog tipa, kao i Aeromitinzi.

  • Redakcija SUS-a: Rad na terenu ili rad u kancelariji?

Sonja Đurković: (Smeh). Jedno ne iskljucuje drugo, ako zelite da budete kompletan vazduhoplovni inzenjer. Naravno da vam rad na terenu pomaze da savladate i premostite neke stvari koje biste u kancelariji uradili duplo duze, ali i mnogi inzenjeri beze od takve vrste intezivnog i veoma zahtevnog posla.

 

  • Redakcija SUS-a: Recite nam , da li Vi kao dama ste ravnopravno među muškarcima tretirate u poslu?

Sonja Đurković: Veoma interesantno pitanje, koje izgleda tako da bi se na njega mogao dati lak odgovor. Medjutim, nije tako. Zene su uvek u masinstvu bile izvrsioci poslova. E sad u mom dosadasnjem iskustvu videla sam da je doslo vreme, kada je svaka zena treba da se nadgradi u svim sferama delovanja. Od kulturne, socijalne, a pogotovo profesionalne. Koliko koja zena ima snage i volje, da se oproba i razbije stereotipe u muskim poslovima, veoma je duboko moralno pitanje svake zene. Prvo da li to uopste zeli i voli, a onda da li hoce da pomera barijere u svom poslu. U Srbiji to ide dosta tesko. Susrela sam se sa ljudima koji su imali predrasude prema lepoj i pametnom zeni, pa je svaka vrsta posla sa takvim profilima ljudi bila veoma izazovna.

  • Redakcija SUS-a: Kakva je situacija u Srbiji  za žene u avioindustriji?

Sonja Đurković: Videcemo. Jos uvek imamo misljenje da su za zene odredjene vrste poslova koje treba da obavljaju, ali smatram da na pojedinim radnim mestima zene dosta ,,lavoski“ i ,,muski“ rade te poslove. Susrela sam se sa zenama, na pocetku moje karijere u fabrici Utva Avioindustrija, koje su i kao moja sefica morale tri puta vise da rade od muskaraca da bi se dokazale u poslu, ali za istu, ako ne i manju platu. A kada sam bila kao student na praksi u vazduhoplovnom zavodu (Aeronautical Facility) „Moma Stanojlović” na Batajnici, uocila sam veoma mali broj uspesnih zena na ,,zvucnim“ mestima.

  • Redakcija SUS-a: Dobijate puno angažmana iz inostranstva ali Vi želite da ostanete u Srbiji, objasnite nam zašto?

Sonja Đurković: Da. Kod nas u Srbiji je jos uvek grana freelanc-era slabo zastupljena. Ali postoji trend rasta u svetu I kod nas u zadnje vreme. Ako me pitate da li sam zadovoljna sa metodom rada, kao I saradnjom sa stranim firmama, jesam. Ukazalo se par prilika da u okviru projekta, da odem u inostranstvo I nastavim karijeru, ali sam jos uvek dala primat Srbiji. Veliki broj privatnih firmi Air Pink, Infinity, Balkans Helicopters, Ede Pro, Princ Aviations, Teams Design saradjuje sa inostranstvom ukljucujuci I nasu zvucnu kompaniju Air Serbia. Tako da smatram da u nasim firmama treba potraziti projekte sa inostranim partnerima I ostvariti takvu vrstu satisfakcije.

 

  • Redakcija SUS-a: Šta bi ste preporučili mladim generacijama?

Sonja Đurković: (Smeh) Samo rad i znanje. Danas svi zele nesto instant. Instant kafa, instant znanje, instant karijera, instant radno mesto. Konstantno biti optimistican, inovativan, fleksibilan i vredan u poslu koji obavljate, bilo da je to trenutno studiranje, praksa i rad. I malo srece (Smeh).

 

 

Sonja V. Đurković

Jurija Gagarina 177/ VI-30, Novi Beograd, Beograd

064/105-10-03

sonja.djurkovic@yahoo.com

 

spot_img